Biti ili ne biti Milorada Dodika


SVE I DA HOĆE, PREDSEDNIK REPUBLIKE SRPSKA VIŠE NE MOŽE ODUSTATI OD REFERENDUMSKOG IZJAŠNJAVANJA, ZAKAZANOG NEPOSREDNO PRED LOKALNE IZBORE I KOJE IMA SVRHU NACIONALNE HOMOGENIZACIJE. U SUPROTNOM, MNOGI SMATRAJU DA BI TO BIO POČETAK NJEGOVOG POLITIČKOG KRAJA
Za "Vremeiz Banjaluke
Odluka o održavanju referenduma u Republici Srpskoj s pitanjem da li su građani za to da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike dovela je do napetosti u čitavoj regiji. Sam taj dan izjašnjavanja – 25. septembar – u sjeni je onog što će se i što bi se moglo desiti dan poslije, 26. septembra. Referendumsko pitanje bit će tada zamijenjeno pitanjem "Šta sad?". Jer, dok je politički bošnjački vrh uvjeren da se na pitanju osporavanja ovog referenduma brani jedinstvo država, na političku pozornicu su se vratili zagovornici trećeg – hrvatskog – entiteta. I sve to u jeku predizborne kampanje.
Referendumska saga u Republici Srpskoj seže nekoliko godina unazad. Još je 2011. godine predsjednik RS Milorad Dodik predložio Narodnoj skupštini ovog entiteta usvajanje "zaključka o organizovanju obavezujućeg referenduma na kojem će se građani Srpske izjasniti o tome da li su potrebni ovakav sud i tužilaštvo BiH". Prijedlog je usvojen: Skupština RS je raspisala referendum koji je trebao biti održan 15. novembra 2015. o pravosudnim institucijama i nametnutim odlukama visokih predstavnika. Od tada je na ovu odluku pala prašina, a referendum je suštinski pretvoren u konsultativni plebiscit – i to povodom sasvim drugog pitanja. Na sve to se u drugom dijelu Bosne i Hercegovine, te znatnijem dijelu međunarodne zajednice gleda kao na uvod u neki treći, mnogo opasniji, referendum o osamostaljenju Republike Srpske.
"Referendumi u Republici Srpskoj su velika iluzija koja ne može dovesti do onog što se priželjkuje, a to je konfederacija BiH. Očigledno je da Republika Srpska ima prećutnu saglasnost Srbije da transformiše BiH iz federacije u konfederaciju, uz saglasnost bosanskih Hrvata, što bi bila jedna međufaza u disoluciji Bosne i Hercegovine. Disolucija države BiH nužno bi imala za posljedicu teritorijalnu dezintegraciju i same Srbije (Sandžak)", naglašava politikolog dr Radomir Nešković u razgovoru za "Vreme".
PRIJATELJUPRIJATELJU: U međuvremenu je između dva referenduma – onog što je trebalo da bude održan 15. novembra 2015. i ovog aktualnog – stav barem javno promijenio i premijer Vlade Srbije Aleksandar Vučić. U vrijeme prvog najavljenog referenduma morio ga je strah od regionalne nestabilnosti i političkih sukoba, pa mu je pošlo za rukom da vlasti u Republici Srpskoj odgovori od izjašnjavanja o pravosuđu u BiH i bio zahvalan Dodiku što je poštovao viđenje Srbije. Međutim, ove godine javno se duri na predstavnike RS koji su unaprijed donijeli odluku i javno davali izjave mimo dogovora o šutnji do sastanka sa zvaničnicima Srbije.
Predsjednik Socijaldemokratske unije Žarko Korać smatra da se Srbija ogradila od najnovijeg referenduma tako što je svoj stav zavila u celofan u kome kaže da će ona vječno podržavati srpski narod, da Aleksandar Vučić ne podržava referendum, ali će ipak i dalje podržavati Republiku Srpsku. "To je tipično za Vučića. On uvijek pošalje poruku u dva reda. Poruka da ne podržava referendum je upućena međunarodnoj zajednici, a poruka da podržava RS je upućena srpskom narodu", kaže Korać.
Vučiću je ipak zamjereno u Republici Srpskoj što se odrekao podrške referendumu, te što se istovremeno dodvorava i strancima i Srbima. Nakon sastanka u Beogradu protekle sedmice Milorad Dodik je pokušao to da ublaži rekavši kako je "Srbija rekla svoje o referendumu i da nema potrebe da je iko pritišće", te da je on nastavio svoju komunikaciju sa premijerom Srbije. No, za razliku od prošle godine, kada je znatno ublažio referendumsku retoriku, govoreći o ispunjenju četiri uslova, koja bi značila odustajanje od referenduma o pravosuđu – nezavisno sudstvo, procesuiranje svih koji su činili ratne zločine, promjena krivičnog zakona da bi se nadležnost za suđenje proširila prema zakonima entiteta i da primjena ovog zakona ne bude retroaktivna – predsjednik RS ovog puta je jasan: "Referenduma će biti, ne dam da se Srpska obesmisli."
IZBORNA HOMOGENIZACIJA: Ali, sve i da hoće, Dodik sada ne može odustati od referenduma o prazniku RS-a koji je zakazan neposredno pred lokalne izbore i ima svrhu nacionalne homogenizacije. Mnogi ovdašnji akteri smatraju da bi povlačenje bilo početak Dodikovog političkog kraja pošto ne bi bile sprovedene dvije odluke Narodne skupštine o održavanju referenduma. Predsjednik Narodnog demokratskog pokreta i poslanik u Narodnoj skupštini RS Dragan Čavić vjeruje da će izjašnjavanje građana o 9. januaru ipak biti održano, ističući kako je bio protiv toga da se referendum provede prije izbora, ali da Dodik i Savez nezavisnih socijaldemokrata nisu odustajali od datuma, 25. septembra, sedam dana prije lokalnih izbora i kaže: "Ako se bilo ko uplaši referenduma, mi nećemo odustati."
Zdravko Krsmanović, potpredsjednik Narodnog demokratskog pokreta, stranke članice koalicije "Savez za promjene", pojašnjava i zbog čega: "Mi smo za referendum prevashodno glasali iz razloga što je već skupštinska većina od 44 "prstića" bila spremna u Narodnoj skupštini Republike Srpske da to izglasa. Onda bi mi ispali izdajnici koji vodimo neku politiku Sarajeva, politiku Bakira Izetbegovića i kampanja, naročito u Banjaluci, završnih sedam dana bili bi vrlo nepovoljni po našeg kandidata Dragana Čavića, a ključna bitka na narednim lokalnim izborima vodiće se za Banjaluku, Trebinje i Bijeljinu", pojasnio je.
Predstavnici opozicionih stranaka u Republici Srpskoj smatraju i da bi svaka zabrana referenduma išla prevashodno u korist vlasti u Banjaluci.
"Zabrana referenduma bi od Dodika napravila nešto što on nije i bar bi ličio na zaštitnika interesa RS", tvrdi Ognjen Tadić, potpredsjednik Srpske demokratske stranke.
Počasni predsjednik Partije demokratskog progresa i srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladen Ivanić ističe da bi Ustavni sud BiH, donošenjem privremene mjere i zabranom referenduma, doveo do katastrofe pravnog sistema u BiH. Ivanić je naglasio kako je njegov prijedlog institucijama RS da se, nakon referenduma, 9. januar nazove danom državnosti, čime bi se provela i odluka Ustavnog suda BiH i zaštitili interesi RS. Ukoliko se i to rješenje ospori, predlaže da se to zove Dan osamostaljenja RS-a.
Na drugoj strani Dodikovi koalicioni partneri smatraju da bi on u slučaju odustajanja od referenduma morao da podnese ostavku. "Predsjednik RS Milorad Dodik trebao bi da podnese ostavku, ukoliko pristane da se odgodi referendum u RS o 9. januaru kao Danu RS. Ne bi imalo nikakvog smisla da bude predsednik RS, a ni bilo ko drugi ko bi na taj način djelovao. Pitanje referenduma nije ad hoc pitanje, koje je tek tako nekome palo na pamet, već se promislilo i dugo analiziralo stanje i ponudila parlamentu i građanima ta opcija", istakao je lider Socijalističke partije RS Petar Đokić. Dio inostranih medija, među njima bečki Standard, ističu kako je ovdje "zapravo riječ o predizbornim manevrima Milorada Dodika", te da je "Republika Srpska bankrotirala, socijalna situacija je loša, dok moćnik iz Banjaluke opet igra na kartu etnonacionalizma".
A ŠTA KAŽU AMBASADORI: Krajem avgusta ambasadori Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira u BiH pozvali su vlasti u RS da ne održe referendum o Danu Republike jer će to destabilizovati BiH. "Ustavom BiH nedvosmisleno je utvrđeno da su odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće i da su entiteti u obavezi da poštuju odluke institucija BiH. U tom kontekstu, predloženi referendum u Republici Srpskoj, koji od birača u RS traži da se izjasne o pitanju o kome je već odlučio Ustavni sud BiH je destabilizirajući i podiže političke tenzije, koje nekonstruktivno odvlače pažnju sa veoma ozbiljnih ekonomskih i socijalnih izazova pred kojima se BiH nalazi. Pozivamo vlasti Republike Srpske da ne održe referendum", navodi se u zajedničkoj izjavi.
Istaknuto je da iako referendum o entitetskim praznicima može potpadati pod nadležnost jednog entiteta, bilo koji referendum mora biti proveden na način koji je u skladu sa Ustavom BiH i ne može kršiti Opšti okvirni sporazum za mir niti ustavni okvir BiH.
"Ambasadori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira primili su k znanju uveravanja Vlade RS da je cilj referenduma da bude ‘korak ka sprovođenju odluke Ustavnog suda BiH’. Ali Upravni odbor PIC-a takođe je konstatovao da su predsednik RS i Narodna skupština RS više puta osporavali nadležnost državnih pravosudnih institucija u BiH. Takve izjave i potezi protivni su Opštem okvirnom sporazumu za mir i vladavinu prava, i jednostavno su neprihvatljivi", poručeno je u izjavi ambasadora Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira.
KRIZA I SCENARIJI: U razgovoru za "Vreme" politikolog dr Radomir Nešković očekuje da referendum bude održan. On nedvosmisleno identifikuje faktore odgovornosti za nastalu situaciju. To su, prema njemu, Ustavni sud Bosne i Hercegovine koji nije izbalansirao odluku i rukovodstva Republike Srpske, te Srbije koje je podržalo referendum, a da pritom nije dobro procijenilo njegove moguće posljedice. "Na kraju su se povukli i zauzeli negativan stav", smatra Nešković.
Jedno od pozitivnih mogućih rješenja, prema Neškoviću, bilo bi da Ustavni sud BiH djelimično usvoji apelaciju lidera Srpske demokratske stranke Mladena Bosića, te da donese odluku prema kojoj se 9. januar ne može slaviti kao Dan Republike Srpske ili Dan državnosti, ali da se može slaviti kao dan nastanka RS.
"U praksi to bi značilo da Republika Srpska i dalje slavi 9. januar, ali kao dan nastanka, čime bi izostala potreba za referendumom. Takva odluka mora biti donesena prije održavanja referenduma, čime bi nestala potreba za njegovim sprovođenjem", kaže Nešković.
Druga mogućnost, koja također nudi pozitivan izlaz iz krize, bila bi ta po kojoj bi referendum bio održan, "Narodna skupština RS-a promijenila bi Zakon o praznicima tako što bi ispoštovala volju građana iskazanu na referendumu kao i odluku Ustavnog suda. Time bi se u zakon unijela odluka prema kojoj bi se dan osnivanja RS slavio kao dan njenog nastanka, rođendan, ne kao Dan državnosti".
Kao scenarije koji znače produbljivanje krize, Radomir Nešković navodi onaj prema kojem bi referendum bio održan, a Narodna skupština ignorisala odluku Ustavnog suda BiH, čime bi ušla u sukob sa ovom državnom institucijom i dijelom međunarodne zajednice: "Do sada nisu ispoštovane brojne odluke Ustavnog suda BiH i to je jedan od argumenata koje koristi rukovodstvo RS, ali se ovaj slučaj ne može završiti samo nepoštivanjem odluka, ovo bi značilo sukob entitetskih institucija sa institucijama Evropske unije i međunarodne zajednice. To nosi i moguće sankcije za rukovodstvo Narodne skupštine RS." Nešković dodaje i da je moguće da Ustavni sud BiH ili Visoki predstavnik zabrane referendum, a to bi značilo produbljivanje krize: "Dodik mora održati referendum, ako ga ne održi, ostaje mu da podnese ostavku, što, uostalom, u tom slučaju traže i njegovi koalicioni partneri. U tom slučaju niko ne može predvidjeti kakav bi bio ishod, sem da bi sankcije prema rukovodećim ljudima RS bile još izvjesnije."
Treća opcija koja bi išla u pravcu produbljivanja krize značila bi održavanje referenduma i odluku Narodne skupštine RS da promijeni Zakon o praznicima, te da prihvati prijedlog Mladena Ivanića, prema kojem bi se 9. januar slavio kao Dan državnosti ili samostalnosti. "To znači novi problem i izigravanje odluke Ustavnog suda BiH", ističe Nešković u analizi za "Vreme".
O GALAMI I DESTABILIZACIJI: I dok su mnogi očekivali da će Bosna i Hercegovina početi rješavati mnogo važnije probleme, dugogodišnji politički akteri su političke razmirice prebacili na nacionalni teren, pa se s punim pravom u javnosti postavlja pitanje kome su ovakve tenzije u interesu. Do izražaja su došle sve slabosti i međusobno nerazumijevanje pa je postalo najnormalnije pričati o nekom novom ratu.
"Kriza oko referenduma samo je još jedan dokaz duboke podijeljenosti Bosne. Nikada nije smjelo da se dozvoli da takvo pitanje postane izvor budućih tenzija između zajednica. Naravno, razumijem zbog čega dosta Bošnjaka smatra da je Dan Republike neukusna ceremonija i proslava. Ipak, da li je zaista bilo mudro insistirati na ovom pitanju kada postoji mnogo većih problema? Gledajući unaprijed, nisam siguran na koji način bi ovo trenutno moglo da se riješi. Dodik deluje odlučno u namjeri da sprovede referendum", istakao je Ker Lindzi, britanski profesor.
Upravni odbor PIC-a pozvao je sve strane u BiH da se suzdrže od ishitrenih mjera i retorike koja vodi podjelama, koje samo produbljuju negativnu političku atmosferu. Komesar za pregovore o proširenju EU Јohanes Han je pozvao na poštivanje odluke Ustavnog suda BiH i apelovao da se još jednom razmisli o referendumu. Reagujući na ovu izjavu, predsjednik Republike Srpske se zapitao "čemu galama", ističući kako je njegov ustavni zadatak da brani interese srpskog naroda.
"Narod je najjača priča. On je jača priča od Ustavnog suda i tako će odluka koju će donijeti narod na referendumu o Danu Republike imati veću pravnu snagu", rekao je Dodik za "Glas Srpske".
Radomir Nešković smatra da je referendum u Republici Srpskoj postao regionalni problem zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regiji. "Referendum je formalno-pravno referendum Republike Srpske, ali suštinski referendum Srba. Referendum samo Srba, samo Hrvata ili samo Bošnjaka nužno vodi do produbljivanja međunacionalnih sukoba i podjela, te destabilizuje regiju i može ugroziti mir."


Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklamu ispod, unapred smo zahvalni: