Neiscrpivost Njegoševa genija

(Odgovor u anketi podgoričke Pobjede)
Bilo je vremenā u kojima je nad crnogorsku kulturu, pismenost, nad crnogorsku svakodnevnicu, Njegoš bio nadvijen kao idol, uz latentnu opasnost da ona postane kultura jedne knjige. Tada je za tu kulturu jedan od najprečih zadataka bio – emancipacija od tako upotrebljavanoga Njegoša. Moderna Crna Gora, i sama historijski i politički emancipirana, taj zadatak u njegovim najvažnijim elementima uspješno obavlja, zahvaljujući najprije generaciji modernih, svijetu otvorenih, oslobođenih pisaca i intelektualaca.
Trenutno smo, međutim, svjedoci jedne drukčije upotrebe Njegoša – njegove ideološke demonizacije, koja ne vodi računa ni o kulturi, ni o književnosti, ni o duhovnosti uopće, a najmanje o Njegošu – pjesniku. Pa, rekao bih, ni o Crnoj Gori, za koju se književnik Milorad Popović s pravom i s pokrićem znalca i pregaoca pita: „može li Crne Gore biti bez Njegoša“.
Nije ovaj  vid demonizacije Njegoša nov, takvih je glasova bilo i prije, samo su se sada javili na političkoj sceni, u obliku radikalno zaoštrenih sudova, koji su do paroksizma dovedeni u zahtjevu da „Bošnjaci trebaju tužiti Crnu Goru zbog izučavanja i čitanja Njegoševog Gorskog vijenca u obrazovnim institucijama. Razlog je taj što Gorski vijenac potiče čitatelje na činjenje genocida.“ (Mustafa Cerić, predsjednik Svjetskog bošnjačkog kongresa.) „Zbogom, draga pameti!“ – stara je bosanska izreka.
Njegoš i Crna Gora? Njegoš je prinos male Crne Gore svjetskoj „banci“ duha i poezije; po njemu Crna Gora nije mala, nije „slamka među vihorove“. Nitko sam sebe  tako ne opovrgava, kao što Njegoš – primjerom vlastite veličine – opovrgava svoje stihove: „Iz grmena velikoga lafu izać trudno nije, / u velikim narodima geniju se gn’jezdo vije.“
Pjesnička i duhovna veličina Njegoševa genija nije iscrpiva; ona je u isti mah i zagonetna, i svaki put novim uvidima otvorena. Možda stoga u žestokim vandalskim nastupima ima i nečega potencijalno dobrog; oni možda mogu izazvati i pospješiti književne i historijske interpretacije, jednako udaljene i od tradicionalističke idolatrije, i od ideološke redukcije i difamacije; takve interpretacije u kojima će na novi način biti osvjetljavana i afirmirana ta nesvodivost i otvorenost Njegoševoga pjesničkog djela i uma.

Pobjeda, Podgorica, 20. 2. 2017.

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklamu ispod, unapred smo zahvalni: