Kriza u Hrvatskoj: Plenković razrješuje tri Mostova ministra!

Premijer Andrej Plenković na sjednici je Vlade odbacio sve kritike na račun ministra financija Zdravka Marića. Ministri iz kvote Mosta, Vlaho Orepić, Slaven Dobrović i Ante Šprlje jedini se nisu složili s tim i premijer je zatražio pripremu njihova razrješenja.

''Prijedlogom za pokretanje pitanja povjerenja Zdravku Mariću, riječ je o prijedlogu koji je podnio određeni broj zastupnika u Saboru, a na koji smo pripremili očitovanje Vlade RH. Ono u svom sadržaju iznosi argumente na temelju kojeg Vlada RH ne prihvaća navode u ovoj inicijativi, predvođene prije svega SDP-om, kao glavnom oporbenom strankom i jasno i argumentirano odgovaramo i na aluzije koje se odnose i na eventualne sukobe interesa ministra financija i njegovih odluka u HBOR-u kad je riječ o kreditima za dio kompanija u koncernu Agrokor.

Vrlo jasno govorimo i o tome da činjenica da je jedno vrijeme bio zaposlenik Agrokora, nije mogao znati niti ima odgovornost za ove procese koji su se odvili u proteklim mjesecima i tjednima.

Govorimo i o argumentima koji se odnose i na navode koji govore o tome da je kao državni tajnik dobio kredit kao član nazdornog odbora HPB-a. Nema ništa nezakonito u tome da je kao član NO-a dobio kredit. Kao Vlada odbacujemo navode o zahtijevanju pokretanja povjerenja ministru Zdravku Mariću'', kazao je premijer u četvrtak na sjednici Vlade.

Cilj ovoga Zakona o izvanrednoj upravi nije bila zaštita pojedinca i jedne obitelji, nego spriječiti negativne efekte i lančane reakcije na hrvatsko gospodarstvo, kad se radi o koncernu ove veličine.

Naš je cilj da izvanredni povjerenik verificira detaljno i temeljito stanje u kompaniji, što podrazumijeva financijska izvješća, dovođenje nove revizije koja će pogledati pravo financijsko stanje u kompaniji. Tek kad se tad utvrdi da ima nepravilnosti, utvrđivat će se odgovornost zašto je to tako nastalo i tko je za to odgovoran. Tu je politika Vlade jasna i odlučna. To ni na koji način nije povezano s radom ministra financija u Vladi RH i to se vidi u rezultatima koje ostvarujemo kad je riječ o makroekonomskim pokazateljima i potezima koji nailaze na odobravanje svih međunarodnih institucija i partnera i stoga je naš stav da odbacujemo kritike oporbe, osobito predvođene onom strankom čiji se doprinos rješavanju ovoga problema svodi na selfije i promoviranje kiseloga zelja. Vlada se nikada ne bi upustila u političke jeftine politikantske aktivnosti, a koje nimalo ne pridonose kredibilitetu stranke o kojoj je riječ, a niti doprinose rješavanju problema s kojim je Vlada suočena", rekao je Plenković, zamolivši članove Vlade da glasaju za taj njegov prijedlog.

Svi su članovi Vlade podržali su prijedlog, osim ministara Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje. "Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju tri Mostova ministra", rekao je premijer

Premijer je uvodno, na početku sjednice Vlade izrazio sućut obiteljima svih stradalih u pomorskoj havariji kod Dubrovnika. "To je velika nesreća, nezapamćena u posljednjih nekoliko godina. Ministar Butković je sa svojim suradnicima bio u Dubrovniku, a sve informacije koje smo primili vrlo su loše, žao nam je što je do takve havarije došlo. Upućujemo sućut svi zajedno obiteljima i vjerujemo da će istraga pokazati zašto se to dogodilo i tko je odgovoran", rekao je Plenković.

"Žao mi je i za veliku tragediju u Šibeniku. Moramo voditi računa o sigurnosti u Republici Hrvatskoj i naći načina kako prevenirati ove situacije", kazao je.

"U RH od 2002. ostvaren najniži deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini, koji je pao na samo 0,8 posto BDP-a. Kad to povežemo s javnim dugom koji je pao na 8,2 posto BDP-a, znamo da su to ukupni makroekonomski pokazatelji za ojačanje hrvatske ekonomije koji pokazuju napore koje mi kao Vlada ulažemo i važno je da i ova godina prođe na sličnom tragu kao i rezultati za 2016. godinu. Upravo takav ton i pozitivne ocjene rada Vlade prevladavao na sastancima s poslodavcima", nastavio je premijer.

Spomenuo je i komemoraciju u Jasenovcu. "Kao predstavnici Vlade sudjelovali smo na komemoraciji u Jasenovcu i jasno osudili sve zločine ustaškog režima koje su počinjene u Drugom svjetskom ratu. Važno je da stvorimo društvo koje je spremno suočiti se s prošlošću, ali i stvoriti klimu u kojoj će se u budućnosti održavati jedinstvene komemoracije, na kojoj bismo na zajednički način poslali poruku u kojoj se određujemo o jedinstvenoj prošlosti", kazao je Plenković.

"Ovo je tjedan u kojem smo u pripremi predstojećeg sastanka na vrhu koji je u subotu u Bruxellesu, oko pregovora o Brexitu. To je prigoda da još jednom vrlo čvrsto i vrlo jasno artikuliramo stav Republike HRvatske, kako je striktna provedba šengenskoga graničnog zakonika za Hrvatsku neodrživa. Ministar Stier će istu poruku uputiti i na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova na Malti. Mislim da smo svi u Vladi svjesni koliko je ova situacija za Hrvatsku bitna zbog turizma. Vjerujem da će svi razgovori koje vodimo pridonijeti tome da se pronađe rješenje. Na tome Vlada kontinuirano radi i očekujem da se nerazumijevanje za provedbu ovakve situacije nastavi i u Sloveniji", rekao je premijer.

Podsjetimo, i Tomislav Panenić i Nikola Grmoja svojim su stavom dali do znanja da neće tek tako prijeći preko situacije s ministrom financija i da će tražiti da se situacija oko Marića promijeni. Ostaje i opcija da se Marić sam povuče, kao i to da premijer traži njegovu ostavku, a moguće je i da se ništa od ovih scenarija ne dogode.

Podsjetimo, Andrej Plenković najavio je jučer da će njegovo stajalište o SDP-ovu prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja ministru financija Zdravku Mariću biti poznat nakon sjednice Vlade. "U četvrtak ćemo o tome nakon sjednice Vlade", odgovorio je Plenković na novinarsko pitanje hoće li odgovoriti oporbi na zahtjev za opozivom ministra Marića.

Vlada će danas donijeti nacionalni program reformi 2017. te program konvergencije RH za razdoblje 2017.-2020., koje bi trebala do kraja mjeseca poslati Europskoj komisiji.

Najavljujući nacionalni program reformi, premijer Andrej Plenković u srijedu je na susretu s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) kazao da taj program ima tri glavna cilja - jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti uz bolju povezanost obrazovanja s potrebama tržišta rada te održivost javnih financija.

Također je kazao da taj program ima 12 područja i 51 mjeru te da će u cijelosti biti kompatibilan s programom rada Vlade identificirajući temeljne reformske zadaće u razdoblju od 12 do 18 mjeseci.

»Nastojali smo ove godine biti realni u našim ambicijama i postaviti ciljeve koji će biti ostvarivi«, poručio je Plenković.

Kada je riječ o konkurentnosti gospodarstva, rekao je da se prije svega želi povećati i unaprijediti poslovna klima u zemlji, od povećanja učinkovitosti u okviru sustava državne uprave do objedinjavanja inspekcijskih službi.

Po njegovim riječima, jasno je definirano i da se nastavi sa smanjenjem parafiskalnih nameta za oko 20 posto od 2017. do 2019., kao i da se želi unaprijediti raspolaganje i upravljanje državnom imovinom te nastaviti i s profesionalizacijom javne uprave.

Premijer je izjavio i da su reforma obrazovanja i provedba kurikularne reforme cilj svih vlada te da i to mora biti tema oko koje nema prijepora nego široki društveni konsenzus.

Najavio je i da će dio programa biti aktivne mjere zapošljavanja te je naglasio da je ključna održivost javnih financija, što pretpostavlja angažirani pristup strukturnim reformama.

Nacionalni program reformi definira stanje i planove provedbe ključnih strukturnih politika države, a program konvergencije određuje ključne karakteristike okvira makroekonomske i fiskalne politike.

Te su aktivnosti dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja ekonomskih politika država članica EU-a sa zajednički definiranim ciljevima i odredbama Unije, a njihovo nepoštivanje rezultira sankcijama koje uključuju i »zamrzavanje« sredstava EU-a za državu članicu.

Izvor: N1

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklamu ispod, unapred smo zahvalni: