Što to jedemo, ministre Tolušiću?

PONEDJELJAK Epidemija karcinoma

Sauchini potpisi nisu Sauchini potpisi? Erdogan slavi u Turskoj. Petrokemija vapi da joj Vlada produži jadni život kreditom HBOR-a. Novinarski svijet žali za kolegom Tomom Židakom.

S tim je vijestima otvoren prošli tjedan, ali mene gura prema jednoj ne-vijesti. Možda malo drsko kraj toliko materijala. Ali opet, ne-vijest se tako histerično ponavlja da postaje ozbiljna vijest. Još jednoj mojoj prijateljici je dijagnosticiran rak. U mom krugu svaka druga je već dobila karcinom, obično dojka, a ima i drugih. Kao djevojka u Zagrebu nisam poznavala nikoga, ali baš nikoga, tko ima rak. Znali smo da postoji ta boleština, ali onako, iz opće kulture. Sad imamo epidemiju. Što je na stvari? Zašto te stanice sada toliko mutiraju? Laik sam, iako imam i osobno iskustvo s tim vragom. Ali nekako ispada da je u pitanju najviše hrana.

Što to jedemo, ministe Tolušiću? A moramo to jer nema ništa drugo. Sve je zagađeno, kažu stručnjaci. Pesticidi se nekontrolirano zasipaju na usjeve. Meso je puno hormona. Pedijatri savjetuju da obavezno gulimo jabuke jer je kora puna svega. Jagode zabranjuju ako nisu iz vrta oko kuće. Ili ih potopi na pola sata u vodu sa sodom bikarbonom. Mlijeko više ne valja. Ni voda. Sukcesivno se trujemo.

E pa to je nacionalno pitanje broj jedan, dragi ministri, a ne Agrokor. Zar ne vidite? Pa što poduzimate?

UTORAK Dobra vijest, ali za Austriju

Zbog plagijata u doktoratu koga je obranio i stekao prije 17 godina, ostavku je u utorak morao podnijeti ministar u vladi Štajerske Christian Buchmann. Sveučilište u Grazu potvrdilo je plagijat nakon prijave koja je podnesena lani. Ocijenili su da je riječ o »teškom kršenju« pravila znanstvenog rada, te su mu smjesta oduzeli titulu doktora znanosti. Buchmannov prijestup je to što nije naveo autore svih citata koje je koristio u svom doktoratu.

Odlazeći s ministarskog položaja, Buchmann je priznao da je, pišući svoj rad, postupio nemarno i time je okončana i njegova politička karijera.

Podsjeća li nas ovaj slučaj na nešto? Naravno, stvar skoro navlas ista kao situacija koju smo nedavno imali u Hrvatskoj s ministrom obrazovanja i znanosti Pavom Barišićem. I kod našeg je ministra saborski odbor za znanost utvrdio plagijat po osnovi neatriubuiranog prepisivanja tuđih znanstvenih tekstova. U međuvremenu je osporen i njegov doktorat iz Augsburga u kome je, bez oznake, objavio svoje ranije radove. No, za razliku od brzog kirurškog postupka kod Austrijanaca, ovdašnja vladajuća većina HDZ-a i Mosta, na čelu s premijerom Plenkovićem, nije smatrala da zbog takvih saznanja Barišić treba otići. A ministrovoj obrani sramotno se pridružio i niz znanstvenika i sveučilišnih vlasti. Riječ je o običnim »fusnotama«, ponavljali su Barišićevi advokati u politici i u akademskoj zajednici.

No, baš zbog takvih istih »običnih fusnota« Buchmann je ostao i bez naslova, i bez funkcije. Imamo, dakle, dobru vijest. Ali za Austriju.

SRIJEDA Je li se mostovac Pauletić prodao HDZ-u?

Robert Pauletić, kandidat Mosta za gradonačelnika Splita, zahvalio se Mostu na ukazanoj čast i povukao se iz izborne utrke. Objašnjava da je tako odlučio zbog anketa u kojima mu podrška pada. Prije je dobivao oko 15 posto, sada oko deset. Ankete mu govore da ne može ući u drugi krug, nema šanse da postane gradonačelnik i sve mu se to onda više ne da. Nema više motiva.

O svome iznenadnom povlačenju Pauletić se očito nije dogovorio sa svojom strankom kojoj je, mjesec dana prije izbora, ovime prouzročio veliku štetu. Nikola Grmoja tvrdi da će Most naći drugog kandidata. Možda i hoće, ali, nakon ovoga, Most u Splitu više ne može računati ni na što.

Koji su Pauletićevi pravi razlozi za odustajanje, može se samo nagađati, jer ova šuplja priča s anketama apsolutno je neuvjerljiva. Ne ide se na izbore samo ako ćeš biti prvi. Može pobijediti samo jedan, a ostali kroz sudjelovanje grade svoju karijeru. Sada Pauletić daje patetične izjave da je putem također shvatio kako gradska politika »u svojoj srži može biti prljav i pokvaren zanat«, te je zaključio da to, zapravo, nije za njega. Ali najviše su mu krivi birači jer »nisu prepoznali« njegovu genijalnu ponudu za Split.

Kerum je izjavio da je Pauletić povukao pametan potez te dodao: »Neka se i Andro povuče, jer ionako pobjeđujem ja«. No kandidat HDZ-a Andro Krstulović Opara ne samo da se neće povući, nego sada sigurno i slavi. Mostovci su uvjereni da se Pauletić, koga su do jučer kovali u zvijezde, njima iza leđa, prodao HDZ-u. Ali ako i nije, njegovo dezeritiranje najviše ide na ruku upravo Opari. Mostovi glasači u Splitu prije će prijeći Opari nego Kerumu, a pogotovo Marijani Puljak. A između njih troje razlike u anketama su tijesne. Dakle, jedini koji treba zahvaliti vjerolomnom Pauletiću je HDZ. Treba pratiti hoće li se ta zahvalnost potvrditi nečim konkretnim.

ČETVRTAK Povjerenstvo za rad Vlade

I slučaj Zlatni rat dobio je povjerenstvo. Nakon pobune koju je izazvala odluka HDZ-a i Kerumove stranke u Splitsko-dalmatinskoj županiji da se koncesija za slavnu bračku plažu dodijeli zagrebačkom poduzeću bez zaposlenih i bez prihoda, na noge je skočio premijer i najavio reviziju.

U ovom momentu krajnje je nezgodno što su ne samo opozicija i cijeli Brač, nego i Most, udarili po HDZ-u i njihovom županu Zlatku Ževrnji, koga Plenković ponovno šalje na lokalne izbore. Zato je ministar Butković odmah imenovao »stručno povjerenstvo« koje će obaviti nadzor. Kako ishod natječaja za 15-godišnje komercijalno upravljanje Zlatnim ratom svima miriše na korupcijsku mućku, ovo povjerenstvo vjerojatno će posao obaviti ekspresno, prije lokalnih izbora, da se operu mrlje s HDZ-a.

Drugim se Plenkovićevim ad hoc tijelima, međutim, ne žuri. Do danas nije poznato što uopće radi Vladin Savjet za pregovore s MOL-om kojeg je Plenković formirao nakon što je na Badnjak izjavio da će država otkupiti mađarski dio Ine. Posebno stručno povjerenstvo za reformu obrazovanja, koje je Plenković lansirao u siječnju, ovih se dana probudilo i tek raspisalo natječaj za voditelja kurikularne reforme. Početkom ožujka premijer je osnovao i Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem sa 12 ministara i samim sobom na čelu. S tipično predizborne sjednice, ovih su se dana oglasili s nizom fluidnih financijskih obećanja stanovništvu.

Od Plenkovićevog Povjerenstva za suočavanje s prošlošću, već dva mjeseca ne čuje se ni glasa. Ploča u Jasenovcu s natpisom »za dom spremni« još stoji na mjestu, a i ove godine Vlada na državnu komemoraciju ide sama jer Srbi, židovi i antifašisti ne žele s njima. S ovakvim rezultatima premijerovih povjerenstava i savjeta, trebalo bi nam povjerenstvo za rad Vlade. Ali takvo nema tko osnovati.

PETAK Lešinarski fondovi slijeću na Agrokor

Oko Agrokora vlada prijeteći mir. Desetak dana otkako je propali koncern preuzeo državni stečajni upravitelj Ante Ramljak, iz Todorićevog tornja pušta se smirujuća glazba. Premda, zapravo, situacija nije ništa manje dramatična nego što je bila 6. travnja, kada je saborska većina lansirala u primjenu lex Agrokor. Todorić i njegova uprava sada, doduše, sjede doma - tko u dvorcu, a tko u vilama pod Sljemenom - a krakove stoglave hidre koju su proizveli pokušava rasplesti prinudna uprava.

No diše se plitko, dan po dan, a posebni povjerenik Ramljak još uvelike tapka u mraku. Tko je sve kome dao garancije, koliko ukupno i za što? Gdje još leže skriveni dugovi i koliki su? Kome će pasti na leđa factoring mjenice kojima su dobavljači financirali Agrokor? Tko će izgubiti živce? Kakve strategije imaju u pričuvi banke? Tko će još dati novac za likvidnost i pod kojim uvjetima. I tako dalje.

Odjednom je, recimo, iz papira izronilo još dvadesetak tvrtki u kojima Agrokor ima najmanje 25 posto vlasništva, a koje u trenutku otvaranja postupka izvanredne uprave uopće nisu bile registrirane.

A pogotovo je enigma u kojoj su mjeri u vlasništvo Agrokora već ušli, a ulazit će i dalje, takozvani lešinarski ili strvinarski fondovi (vulture funds). Riječ je o špekulantskom biznisu koji traži krv i po cijelom svijetu u bescjenje kupuje dionice bankrotiranih tvrtki ili bagatelne državne obveznice, a onda ih preprodaje uz što bolju »maržu«. I tko su sada ti, još neokrunjeni, novi vlasnici Agrokorovog imetka?

Povjerenik Ramljak u petak popodne je izjavio kako se »jezgra polako počela hladiti« i kako on i njegovi suradnici sada imaju stvari pod kontrolom. PR konzultanti očito dobro rade svoj posao. Ali poznate i nepoznate činjenice nekako više govore u prilog zlogukom proročanstvu uglednog profesora ekonomije da je Agrokor ušao u tunel u kojem ga čeka duga i bolna smrt.

Sanja Modrić
Kolumna za Novi list

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklamu ispod, unapred smo zahvalni: