Sramota: Klaićeva nema novca, sedmero djece neće dobiti lijek

Europska agencija za lijekove (EMA) odobrila je novi lijek koji i za 20 posto povećava šansu za preživljenje djeci oboljeloj od visokorizičnog neuroblastoma. Riječ je o jedinom odobrenom lijeku za provođenje imunoterapije kod djece oboljele od te zloćudne bolesti u Europi.

Međutim, djeca u Hrvatskoj koja su oboljela od te opake bolesti, lijek ne mogu dobiti jer bolnica za njega nema novca, piše Index, koji je razgovao s v.d. ravnateljem Klinike za dječje bolesti u Zagrebu Zoranom Bahtijarevićem koji je za rekao da mjesečno imaju limit od milijun kuna za sve lijekove u Klinici. Na razini godine to iznosi oko 12 milijuna kuna.

"Naša Klinika ima sedmero djece koji su kandidati za ovaj lijek. Njihovo bi liječenje koštalo oko 10,5 milijuna kuna. Gotovo kao cijeli godišnji limit za lijekove, ili jedan naš ukupni mjesečni proračun koji iznosi 10,5 milijuna kuna. Iako ovo nije čarobni lijek koji garantira izlječenje svima, on povećava šansu preživljenja za 10 do 20 posto. Moram reći kako je i jedan posto veće šanse puno, kako roditeljima oboljele djece tako i nama liječnicima koji ih liječimo. Cijeli razvoj medicine se bazira na povećavanju šansi. Stoga ja ne mogu odlučiti koje od sedmero djece će dobiti terapiju ovim lijekom dinutuximab beta. Nisam Bog niti se želim igrati Boga, niti to smije biti menadžerska odluka. Ili ga trebaju dobiti svi kojima je potreban ili ga neće dobiti nijedno dijete. Dakle, ili ćemo naći mehanizam da dobiju svi ili ćemo priznati gledajući se u oči i reći da nismo zemlja koja to može osigurati djeci", rekao je Bahtijarević.

Kazao je kako je procedura za uvrštenje ovog lijeka na listu lijekova HZZO-a skup postupak za proizvođača, odnosno za nosioca odobrenja za Hrvatsku. To je, naglasio je, surova činjenica.

Navodi kako se proizvođačima ne isplati potrošiti toliko novaca da bi prodali 5 lijekova godišnje. Stoga tvrdi da ne zna mogu li na njih računati. S druge strane, kaže da im HZZO može povećati mjesečni proračun Klinike.

Međutim, osim liječenja djece oboljele od neuroblastoma, navodi i druge primjere skupog liječenja, za što im je također potreban veći mjesečni limit.

"Na liječenje djeteta iz Vinkovaca koje je na žalost nakon 6 mjeseci izgubilo bitku s opeklinom, mjesečno smo trošili 500.000 tisuća kuna. Tumorska proteza po kojoj smo jedinstveni u Hrvatskoj sad košta 400.000 kuna. Poanta je da se posebno skupi zahvati ili terapije trebaju rješavaju drugačije.

Mjesečni limit bolnice trebao bi biti 12,5 milijuna kuna. Mi toliko i fakturiramo, ali nam se plati 10,5. No ne mogu reći da je HZZO zločest, a mi dobri. Oni su veliki tromi sustav, ali oni su naši partneri i imaju koliko imaju. Da bi nam dali za ovaj lijek, moraju uzeti negdje drugdje.

Svjesni smo toga da moraju poštivati pravnu proceduru. Imaju proračun kojim trebaju baratati. Treba realno pogledati koliko se po glavi stanovnika izdvaja za zdravstvo. Ako ćemo biti iskreni, po pravima pacijenata smo na 3. mjestu u Europi, dok smo pri dnu po količini novca koji izdvajamo za zdravstvo", zaključio je Bahtijarević.

Ni Ministarstvo zdravstva niti HZZO nisu spomenuli povećavanje bolničkog limita za skupe lijekove, a što bi u ovom, a i u ostalim slučajevima bilo najbrže i najefikasnije rješenje koje bi povećalo šanse za preživljenje teško oboljeloj djeci.

U Ministarstvu zdravstva su rekli da su i oni i HZZO upoznati s problemom dostupnosti novog, inovativnog lijeka oboljelima od visokorizičnih neuroblastoma, no u odgovoru kojeg su nam dali sve prebacuju na HZZO i proizvođača lijeka.

Rješavanje problema financiranja liječenja oboljelih od rijetkih bolesti inovativnim i u pravilu vrlo skupim lijekovima u Hrvatskoj omogućeno je, kazali su, kroz Popis posebno skupih lijekova koji se financiraju izvan bolničkih limita.

"Uvjet za uvrštavanje lijeka u Popis posebno skupih lijekova je da je prethodno uvršten u osnovnu listu lijekova HZZO-a. Zahtjev za stavljanje na listu lijekova Zavoda za registrirane lijekove podnosi isključivo nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet, odnosno proizvođač lijeka ili njegov ovlašteni zastupnik, pri čemu on u slučajevima kada se radi o inovativnim i posebno skupim lijekovima sklapa ugovor sa Zavodom vezano uz opskrbu i financiranje.

U konkretnom slučaju nositelj odobrenja za stavljanje lijeka dinutuksimab beta u promet nije podnio zahtjev za stavljanje na listu lijekova Zavoda, vjerojatno zato što je lijek tek nedavno registriran na europskoj razini", stoji u odgovoru Ministarstva zdravstva.

Ističu kako oni podržavaju inicijativu o formiranju povjerenstva koje bi razmatralo opravdanost primjene imunoterapije u oboljelih od visokorizičnih neuroblastoma.

"Cilj povjerenstva bio bi sustavno rješavanje problema te kako bi se omogućila dostupnost navedenog lijeka svim pacijentima kojima je neophodan. O navedenom prijedlogu upoznate su i stručne službe u Direkciji HZZO-a, u čijoj nadležnosti je formiranje i rad povjerenstava za specifične bolesti", kažu u Ministarstvu.

Kontaktirali smo i HZZO, u kojem su kazali da dosad nisu zaprimili zahtjev za uvrštenje lijeka dinutuximab beta na listu lijekova.

"Da bi neki lijek došao na listu lijekova, potrebno je da nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet podnese HZZO-u zahtjev za uvrštenje lijeka na listu lijekova, zajedno s opsežnom dokumentacijom koja uključuje, između ostalih dokumenata i rješenje za stavljanje lijeka u promet, izračun cijene lijeka, tablični prikaz statusa lijeka u drugim članicama EU-a te stručno kliničko-farmakološko mišljenje i studiju utjecaja na proračun HZZO-a.

Nakon razmatranja prijedloga za stavljanje novog lijeka na listu lijekova, mišljenje o prijedlogu donosi Povjerenstvo za lijekove HZZO-a. Konačnu odluku o prihvaćanju ili neprihvaćanju mišljenja povjerenstva o stavljanju novog lijeka na listu, uvažavajući raspoloživa financijska sredstva, donosi Upravno vijeće HZZO-a. Postupak stavljanja lijekova na liste lijekova HZZO-a provodi se prema odredbama Pravilnika o mjerilima za stavljanje lijekova na osnovnu i dopunsku listu lijekova.

Pošto HZZO dosad nije nit dobio zahtjev za uvrštenje lijeka dinutuximab beta na listu, prije provedenog postupka unaprijed ne možemo odgovoriti hoće li spomenuti lijek biti uvršten na listu lijekova", stoji u odgovoru HZZO-a.

I dok se Ministarstvo i HZZO izvlače iz problema pozivanjem na proceduru, pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić u razgovoru za Index rekla je da bi svako dijete u Hrvatskoj trebalo imati pravo na najveću razinu zdravstvene skrbi. To bi u Hrvatskoj, kazala je, trebao biti prioritet broj jedan.

"Mi se zalažemo za osnivanje nacionalnog povjerenstva za rijetke i skupe bolesti koje će utvrđivati prioritet liječenja. Isto tako se zalažemo i za osnivanje fonda za skupe lijekove, kako bi sve bilo na nacionalnoj razini, a ne da liječenje djeteta ovisi o humanitarnim akcijama.

U taj fond svi bi mogli uplaćivati novac pa recimo i tvrtke koje pravdaju porez i traže oslobođenje od njega također bi taj novac mogle uplaćivati u fond za skupe lijekove. Tko god želi donirati novac, mogao bi ga donirati ovom fondu, iz kojeg bi se onda financiralo liječenje teško oboljele djece za koju su potrebne skupocjene terapije i lijekovi", smatra dječja pravobraniteljica.

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklame ispod, unapred smo zahvalni

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklamu ispod, unapred smo zahvalni: