Društvo nam je zapušteno, bez pristojnosti, a putem društvenih mreža vrijeđaju i prijete kukavice

Nakon što su se prošlih tjedana širom Hrvatske zaredala uhićenja zbog komentara i prijetnji na Facebooku, poznata psihologinja Mirjana Krizmanić analizirala je zašto su takve prijetnje 'terapija' onima koji skriveni iza anonimnosti putem društvenih mreža zapravo istresaju svoje agresije i frustracije.

Prošlih tjedana hrvatska policija imala je 'pune ruke posla' uhitivši četvoricu muškaraca koji su u dva izdvojena slučaja uputili prijetnje premijeru Andreju Plenkoviću, dok je u jednom slučaju prijetnja upućena sisačkom biskupu Vladi Košiću.

Zašto neodgovorni korisnici društvenih mreža riskiraju zatvor zbog prijetnji i 'pljuvanja', za tportal je analizirala poznata psihologinja Mirjana Krizmanić koja ističe kako korisnici novih medija moraju biti svjesni posljedica toga što oni smatraju slobodom govora i pretjerano si daju oduška.

'S društvenim mrežama treba biti odgovoran, budući da one pružaju ogromne mogućnosti, dok u isto vrijeme mogu biti poprilično opasne. Osobe koje upućuju prijetnje putem Facebooka ili nekih drugih društvenih mreža, misle da su nevidljive i da mogu zametnuti tragove iza anonimnosti ili nekih izmišljenih imena. U pravilu, radi se o kukavicama koje se ne usuđuju javno izgovoriti svoje stavove i mišljenja. Koristeći anonimnost, te osobe daju si oduška, a ta njihova anonimnost zapravo govori o njihovu manjku odgovornosti. Također, gotovo u pravilu takve osobe ne iznose vlastite stavove argumentirano, iako bi bilo korisnije da se stavovi iznose javno, naravno argumentirano', kaže psihologinja koja je kao stručnjak s iskustvom promatranja najraznovrsnijih oblika komunikacije kao međuljudske interakcije sudjelovala u izradi prvog domaćeg e-bontona.

Prema Krizmanić, osobe koje upućuju prijetnje koristeći društvene mreže misle da im anonimnost daje hrabrost koja nerijetko potiče bijes, pa samim time izbacuju neke svoje neriješene unutarnje sukobe jer smatraju da je komunikacija na mrežama neka vrsta privatnog razgovora u kojem mogu reći sve, bez posljedica. Pritom, ističe Krizmanić, ne kontroliraju svoje emocije koje bi, da je riječ o javnoj komunikaciji, svakako bile smirenije. 'Problem je u tome što dio korisnika društvenih mreža njih smatra igralištem na kojem će ispucati svoja nezadovoljstva, negativnu energiju, frustracije i akumuliranu agresiju, misleći kako za to ne trebaju snositi odgovornost', smatra Krizmanić.

Kako apelirati na ljude da razviju odgovornost prema izrečenom, ma gdje to bilo izrečeno? Psihologinja smatra da je takvo što poprilično teško. 'Odgovornost se uči od malih nogu kućnim odgojem, no korisnici društvenih mreža ponajprije moraju shvatiti kako poziv na odgovornost ne predstavlja cenzuru javnog govora, već se radi o znaku slobode. U potpunosti ste slobodni reći što mislite, ali morate biti svjesni da za sve što izgovorite snosite odgovornost', misli tportalova sugovornica.

Zanimalo nas je i stručno mišljenje kako to da ljudi ne razumiju da to što pišu u komentarima nikad ne bi rekli toj osobi da je sretnu uživo. Prema psihologinji, nekada su kavane i slična mjesta bila područja na kojima su svi manje-više slobodno iznosili svoja mišljenja, dok se danas situacija promijenila pa su se 'govornici' preselili na društvene mreže na kojima, pak, vrijede druga pravila koja mogu dovesti do kaznenog gonjenja.

'Ljudi smatraju da su danas društvene mreže platforma za tračanje, vrijeđanje i prijetnje koja je zamijenila kavane. Ljudi jednostavno imaju potrebu iživljavati se zaštićeni iza anonimnosti jer sebe na društvenim mrežama ne vide kao medij, već se osjećaju zaštićeno jer smatraju da su u poznatom okruženju, a to je svakako nezdravo za društvo u cjelini koje je ionako zapušteno', rekla je Krizmanić. Međutim, smatra da su uhićenja zbog izgovornih stavova pretjerana.

'U našem društvu kakvo jest, a ono je očito zapušteno, lopovsko, licemjerno i neodgovorno, bez pristojnosti i ograda zatvorskim kaznama se prijeti zbog istresanja agresije osoba koje se u javnosti nikada ne bi usudile izgovoriti ono što pišu po društvenim mrežama. Puno su veći problem javne osobe, osobito političari koji bez javnog obrazloženja i argumentacije kroje pravdu i društvo koristeći se pritom licemjerjem, lažima i prijetnjama bez stava i cjelovitosti', zaključuje psihologinja za tportal.

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklame ispod, unaprijed smo zahvalni

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklame ispod, unapred smo zahvalni: