Luda kuća

Je li politička trgovina stigla i u Primorsko-goransku županiju? Ovih dana svjedočimo pokušaju podmićivanja novinara Drage Hedla od strane HDZ-ovca Franje Lucića »kome će platiti duplo ako ne piše ništa«, ali nakon što smo već drugi put zaredom svjedočili da bivši HDZ-ovac, sada nezavisni Hrvoje Burić u Županijskoj skupštini glasa u korist SDP-ove koalicije i župana Zlatka Komadine, otvorilo se pitanje je li bilo i nekih skrivenih motiva da on to učini?

Hrvoje Burić bio je pravi HDZ-ovac, barakaš, desničar, doduše umjerenog primorskog tipa, ali ipak i anti-frljićevac što je u Rijeci glavna ideološka identifikacija zadnjih nekoliko godina, sve dok ga u HDZ-u nisu počeli ignorirati. A onda je svojevoljno napustio stranku i postao nezavisni. Mada živopisan i doslovce Pale sam na svijetu, bez izvora financiranja i sponzora, ipak je natjerao riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela opet na izborima u proljeće u drugi krug.

Nije uspio pobijediti, ali je sa svojom listom, sve tako sam, ušao i u Gradsko vijeće i u Županijsku skupštinu. Tu se snalazi kako zna i umije unutar srednjeg bloka koji vode Akcija mladih i Most, u toj nekoj »čudnovati kljunaš« koaliciji koja u Gradskom vijeću Rijeke drži čak i predsjedničko mjesto, a u Županijskoj skupštini neizravno drži na životu SDP-ovu izvršnu vlast.

A onda – hop! Odjednom Hrvoje Burić glasa za SDP, prvi put za njihov prijedlog skupštinskih odbora, a sada čak i za rebalans proračuna. Što se iza toga krije? Burić sigurno preko noći nije postao socijaldemokrat ni ljevičar, a iz SDP-a se zaklinju da nitko s njim nije ni razgovarao, a kamoli ga nagovarao na bilo što. Ako bi se doznalo da to nije točna interpretacija, to sigurno ne bi bilo dobro za imidž župana Zlatka Komadine u čije mane sigurno ne spada nepoštenje. Takva afera bacila bi groznu ljagu na cijelu ovu regiju u kojoj se oporba i vlast nikad ne gledaju preko nišana nego dapače normalno razgovaraju. Ako bi se pokazalo da se Burića nečim ucijenilo ili kupilo, to bi zaista bila velika sramota.

No, sve se više čini da je ipak iza svega riječ o Burićevoj političkoj naivnosti – njegov kolega s nezavisne liste, delnički gradonačelnik Ivica Knežević doista se priklonio HDZ-u, na glasanju je uz njih, a činjenica da ga HDZ-ovci napadaju tvrdnjama da je »curica koja plače« dodatno potkrepljuju Burićeve tvrdnje da je zapravo obrnuto – da su HDZ-ovci nečim nagovorili Kneževića da im pruži ruku. Čime? Nije ni to teško pogoditi, jer Kneževićevu izvršnu vlast u Delnicama u tamošnjem vijeću podržavaju HDZ-ovi vijećnici. Kako Burić unaprijed nije shvatio da će mu se dogoditi takav rasplet, nije jasno. Čini se da još ima o čemu učiti u politici. Primjerice, da je na izbore izašao s političkom strankom, umjesto s nezavisnom listom, sad bi imao i veće prihode od rada u Gradskom vijeću i Županijskoj skupštini, a ovako ima samo običnu vijećničku naknadu.

Što je točno na stvari, vidjet ćemo narednih mjeseci, kad bude nove prilike za glasanje u Županijskoj skupštini. No, sama činjenica da je omjer snaga u regionalnom parlamentu i dalje na 23:23 za Komadinine i oporbene, da podršku SDP-u jednom daje Akcija mladih sa Živim zidom, a jednom Hrvoje Burić kao prononsirani desničar, da se praktički ne zna tko je pozicija, a tko opozicija, jednako kao i u Gradu Rijeci, dokazuje da je u ovdašnjoj politici na djelu – luda kuća.

Što je najbolje, mehanizam svjedno funkcionira i odluke se donose. A ako se pokaže da ima političke trgovine, tek tada nastupa zabava za mase.

Tihana Tomičić, kolumna za Novi list

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklame ispod, unaprijed smo zahvalni

Podržite održavanje stranice Kolumne klikom na reklamu ispod, unapred smo zahvalni: